Struktura izlaganja u monografiji o Banatskoj vojnoj krajini prilagođena je opštim zahtevima u vezi s pisanjem rada čiji je predmet jedna administrativna oblast. Neophodno je bilo najpre opisati njenu teritoriju i upravnu organizaciju, predočiti brojnost i strukturu stanovništva, ukazati na karakteristike prostora u kom je država nastojala da interveniše, i utiče na (poljo)privredne i društvene prilike. Tim redosledom raspoređena su i poglavlja u monografiji. Zbog velike količine podataka koji se odnose na stanovništvo i privredne delatnosti, korišćene su prilagođene statističke metode, a radi preglednosti i lakšeg sažimanja podataka, korišćena su tabelarna i grafička prikazivanja rezultata. Navođenjem preciznih podataka ukazano je na stvarno stanje stvari i određene pravilnosti u razvoju. Na taj način omogućeno je eventualno poređenje dobijenih s rezultatima istraživanja neke slične teme.
Krajnji cilj istraživanja poput ovog jeste stvaranje baze podataka i minimalnog činjeničnog fonda na osnovu kojih bi bilo moguće izvršiti poređenja i uopštavanja da bi se odredili tačna mera i značaj određenih pojava. Dobijeni rezultati ukazuju na to da su pojave više ili manje bile karakteristične za prilike na teritoriji Vojne krajine, ali i na to da su one istovremeno bile deo šireg skupa problema evropske rane moderne epohe. Na vidljive promene u Banatskoj vojnoj krajini osim geografskog i pograničnog položaja, uticali su i preduslovi razvoja, poput opšteg trenda porasta populacije, prosvetiteljskog i merkantilističkog političkog diskursa, kao i višedecenijsko mirnodopsko razdoblje u tom delu Evrope.
Tokom istraživanja u većoj meri koncentrisano je na probleme ustrojenja pogranične oblasti i njenog unutrašnjeg razvoja: institucionalnog, demografskog i privrednog. Pri tome hronološke odrednice navedene u naslovu prevazđene su više puta, da bi bilo ukazano na kontekst promena na tom prostoru. Spoljnopolitičkim događajima i ratovima ostavljeno je samo onoliko prostora koliko je bilo nužno. Izuzetak su dva takva događaja: rusko-osmanski rat (1768–1774) i poslednji austro-turski rat (1788–1791), jer su neposredno uticali na život u pograničnom Banatu.
Recenzije
Obriši filtereJoš nema komentara.