Splitski razgovori

Splitski razgovori Nenada Lovrića, četvrto je izdanje nakladničkog niza Bibliotheca Spalatina Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu. To su jedinstvena i autentična svjedočenja značajnih suvremenika društvenih zbivanja sa samih početaka 20.stoljeća. Autor razgovara s velikom hrvatskom glumicom Asjom Kisić, povjesničarom i profesorom Vladimirom Rismondom, spalatinistom Perislavom Petrićem, ali i s drugim zanimljivim, javnosti manje poznatim sugrađanima.

Osim ovih splitskih rukopisa, autor je sakupio preko 2000 stranica tekstova temeljenih na 273 tonska zapisa razgovora s oko 300 sugovornika. Materijale je podijelio u više cjelina: Sjećanje na djetinjstvo i mladost, Priče s Jadrana i otoka, Priče iz Zagreba.

Nenad Lovrić, psiholog po zanimanju, umješno vodi sugovornike koji, opušteno sjedeći u svojim naslonjačima, otkrivaju javnosti manje poznate detalje iz prošlosti svakodnevnog života Splita. Iza idilične koprene „najlipšeg grada na svitu“ skrivaju se tako klasne razlike (razgovori s Rismondom, Marjanovićem i Radicom), socijalni nemiri (intervju s Ideom Ligutić), težak položaj žene u ondašnjem društvu (o čemu govori Asja Kisić), raslojavanje težaka (Marjanović, Petrić). Teško bi se u publikacijama o Splitu moglo pronaći toliko autentičnih svjedočenja osoba koje su proživljavale ono o čemu govore. Najveća vrijednost Lovrićevog rada leži upravo u toj jedinstvenoj zbirci kolektivnog sjećanja, pobuđenog vrsnim izborom sugovornika i bliskošću s ljudima čija razmišljanja i analize proživljenog čine Lovrićeve zapise toliko posebnim.

Lovrić voli komunikaciju s ljudima. Zabilježio je stotine razgovora s osobama koje je sretao na svojim brojnim putovanjima po Hrvatskoj i svijetu. Mali dio te bogate duhovne baštine predstavlja i ova knjiga koja se bavi autorovim voljenim rodnim gradom. Inspirirajući se velikim Kahlilom Gibranom, mogli bismo reći: Ovo nije tvoj i moj Split! Ovo je naš Split! Grad koji već stoljećima prima razne namjernike pod svoje okrilje: od rimskih careva do javnosti nepoznatih ljudi koji su svojim vrijednim radom pomagali stvarati njegovu povijest.