U hrestomatiji Savremena islamska misao prvi put su na srpskom jeziku na jednom mestu objavljeni radovi više od trideset najznačajnijih savremenih islamskih mislilaca, među kojima su: Tarik Ramadan, Ahmet Davutoglu, Jusuf el-Karadavi, Sejid Hosein Nasr, Rašid el-Ganuši, Hasan el-Bana, Abu-’l-Ala Mevdudi, Fazlur Rahman, Hasan Hanafi, Zijaudin Sardar, Ismail el-Faruki, Šuruk Naguib, Amina Vadud, Aziza el-Hibri, Fethi Osman, i mnogi drugi. Pri odabiru islamskih intelektualaca koji su predstavljeni u ovoj knjizi akcenat je prvenstveno stavljen na one mislioce koji su verovali, i veruju, da rade na očuvanju autentičnosti islamske misli pred viševekovnim naletom agresivne kulturno-epistemološke kolonizacije koju zapadne zemlje sprovode u islamskom svetu. Hrestomatija, na više od 500 strana, sadrži trideset sedam radova koji pokrivaju široki spektar oblasti društvenih nauka i teorija poput: političke nauke, prava, etike, filozofije, teorije roda, teorije društvenih pokreta, kao i pitanja odnosa islamske civilizacije i Zapada.
„Kada kažemo ‘savremena islamska misao’, šta pod time podrazumevamo? I šta je to što nekog mislioca određuje kao islamskog? Haled Abu Fadl u knjizi The Great Theft definiše islamskog mislioca i aktivistu kao osobu kojoj je islam u privatnom životu i u političkoj, društvenopravnoj i ekonomskoj sferi autoritativan (no ne nužno i jedini) referentni okvir. Iz navedenog Fadlovog promišljanja možemo onda da zaključimo da je isti slučaj i kada govorimo o islamskoj misli – da je to ona misao kojoj su dominantni referentni okviri Kur’an, predanja verovesnika Muhameda, kao i mnogobrojni drugi izvori saznajnih grana islamskih nauka. Abu Fadlovo isticanje islama kao autoritativnog referentnog okvira posebno je značajno kada se u obzir uzme činjenica da je sve češći slučaj da se mnogi savremeni muslimanski mislioci upinju iz sve snage da islam potčine – epistemološkim, društvenim i političkim vrednostima sekularizovanog Zapada. Pitanja kompatibilnosti islama i demokratije, sekularnog uređenja, liberalnih vrednosti, ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i (neo)liberalno-kapitalističkog ekonomskog poretka samo su neka od pitanja koja se muslimanima širom sveta neprekidno nameću. U nastojanjima pojedinih muslimanskih mislilaca da dokažu Zapadu da je islam u apsolutnom saglasju sa svim navedenim ’ispostavljenim’ vrednostima, često se dešava da u njihovoj argumentaciji dođe do potpune supstitucije i da islamski svetonazor, koji svoje utemeljenje pronalazi u tevhidskom principu o Božjoj Jednoći, postane sekundaran u odnosu na one koji se u svojim promišljanjima sveta i društvenih odnosa vode antropocentričnim razumevanjem stvarnosti.“
– Iz uvodnog rada Ivana Ejuba Kostića
Recenzije
Obriši filtereJoš nema komentara.