Diskriminacija Žena Na Tržištu Rada U Srbiji

Rodna ravnopravnost podrazumeva jednake mogućnosti za žene i muškarce u ostvarivanju ljudskih prava, što je ključni preduslov za razvoj demokratije i ostvarivanje socijalne pravde. Rodna ravnopravnost se zasniva na opšteprihvaćenom načelu zabrane diskriminacije, čineći tako „poseban vid zaštite i očuvanja principa jednakosti”. Diskriminacija pak, kako se navodi u članu 1 Konvencije UN o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena, podrazumeva „svaku razliku, isključenje ili ograničenje u pogledu pola, što ima za posledicu ili cilj da ugrozi ili onemogući priznanje, ostvarivanje ili vršenje od strane žena ljudskih prava i osnovnih sloboda na političkom, ekonomskom, društvenom, kulturnom, građanskom ili drugom polju, bez obzira na njihovo bračno stanje, na osnovu ravnopravnosti muškaraca i žena”.

Unapređenje rodne ravnopravnosti je, kako se navodi u Nacionalnoj strategiji za poboljšanje položaja žena i unapređivanje rodne ravnopravnosti, „jedno od ključnih razvojnih pitanja jer omogućava adekvatno korišćenje ženskih ljudskih resursa i direktno doprinosi poboljšanju kvaliteta života svih građanki i građana”. Jedan od pokazatelja u kojoj meri je ostvarena ravnopravnost žena i muškaraca u društvu predstavlja i položaj žena na tržištu rada, koji je ujedno od krucijalnog značaja za sagledavanje ukupnog socioekonomskog položaja žena u jednoj zemlji. Princip rodne ravnopravnosti na tržištu rada, odnosno u sferi rada i zapošljavanja podrazumeva jednak pristup zapošljavanju, jednake zarade za obavljanje poslova jednake vrednosti, jednake uslove rada, jednak pristup usavršavanju, kao i jednake mogućnosti za napredovanje.

Kako bi se utvrdilo da li su žene i u kojoj meri ravnopravne s muškarcima ili su pak diskriminisane, odnosno stavljene u neravnopravan položaj u odnosu na njih, neophodnim se čini kontinuirano prikupljanje podataka o obimu, strukturi i karakteristikama diskriminacije žena u ovom segmentu, kao i o društvenim odgovorima na nju. Na taj način se obezbeđuje i vidljivost položaja žena i problema s kojima se one suočavaju na tržištu rada, a ujedno se postavlja osnov za kreiranje adekvatne politike poboljšanja položaja žena na tržištu rada, i to kako na nivou legislative tako i na nivou praktičnih programa.

Polazeći od toga, Viktimološko društvo Srbije je aprila 2011. godine otpočelo realizaciju jednogodišnjeg projekta pod nazivom „Mapiranje obima i karakteristika diskriminacije žena na tržištu rada i odgovora društva na nju“. Ovaj projekat čini deo šireg programa Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women) „Unapređenje ekonomskih i socijalnih prava žena u Srbiji i u Crnoj Gori“. Projekat Viktimološkog društva Srbije bio je usmeren ka poboljšanju sveukupnog položaja žena na tržištu rada i zaštiti žena koje su izložene različitim oblicima diskriminacije na tržištu rada kroz unapređenje odgovora države na diskriminaciju žena na tržištu rada a na osnovu preporuka zasnovanih na rezultatima istraživanja. Naime, u okviru ovog projekta sprovedena su dva istraživanja: predmet prvog bila je diskriminacija žena na tržištu rada u Srbiji, dok su predmet drugog istraživanja bile organizacije i institucije koje dolaze u kontakt sa slučajevima diskriminacije žena na tržištu rada i koje su u mogućnosti da u takvim situacijama reaguju i pruže pomoć i podršku ženama koje se u ovom segmentu društvenih odnosa suočavaju sa diskriminacijom. U ovoj studiji predstavljeni su rezultati oba istraživanja. Pre toga je data analiza početnog stanja, odnosno analiza postojećeg pravnog i institucionalnog okvira, dosadašnjih istraživanja i sistema evidentiranja podataka o diskriminaciji žena na tržištu rada. Ova analiza je predstavljala polazni okvir za razvijanje metodologije pomenutih istraživanja, čiji će rezultati biti izneti u drugom i trećem delu studije. U poslednjem delu studije navedeni su glavni zaključci do kojih se došlo, kao i preporuke za poboljšanje ukupnog društvenog odgovora na diskiminaciju žena na tržištu rada u Srbiji.