Ajše Kulin

Prikazan jedan rezultat

Ajše Kulin (Ajşe Kulin), rođena 26. avgusta 1941. godine, turska je spisateljica kratkih priča, scenarista i romanopisac.

Kulin je rođena u Istanbulu 1941. godine. Njen otac, Muhitin Kulin, bošnjačkog porekla, bio je jedan od prvih građevinskih inženjera u Istanbulu koji je osnovao Državni hidraulički pogon; ubrzo je postavljen za direktora ove institucije. Njena majka, Sitare, bila je unuka jednog od osmanskih ministara ekonomije.

Diplomirala je na Američkom koledžu za devojke u Arnavutkoju(Arnavutköy) u Istanbulu. Objavila je zbirku kratkih priča pod nazivom Güneşe Dön Yüzünü 1984. godine. Na osnovu jedne od priča iz ove zbirke, Đulizar(Gülizar), snimljen je i film Kırık Bebek 1986. godine, za koji je dobila nagradu za scenario od Ministarstva kulture i turizma. Ajše je radila kao scenarista, snimatelj i producent mnogih filmova, televizijskih serija i reklama. Godine 1986. dobila je nagradu za najboljeg kinematografa od Udruženja pozorišnih pisaca za svoj rad u TV seriji Ayaşlı ve Kiracıları.

Godine 1996. napisala je biografiju Munira Nuretina Seldžuka pod nazivom Slatki mir. Za kratku priču Jutarnja slika iste godine je dobila i nagradu Halduna Tanera, a naredne godine nagradu Saita Faika. Godine 1997. proglašena je za pisca godine od strane Fakulteta za komunikacije u Istanbulu, za svoj biografski roman Zove se Ajlin, istu nagradu osvojila je i sledeće godine za kratku priču Široka vremena. U novembru 1999. godine napisala je roman pod nazivom Sevdalinka koji govori o ratu u Bosni, a 2000. godine biografski roman Fureja. U junu 2001. godine objavila je roman Most koji govori o dešavanjima u istočnim provincijama Turske i kako je oblikovana rana istorija republike.

U maju 2002. godine napisala je roman koji govori o turskim diplomatama koji su spasili živote Jevreja tokom holokausta u Drugom svetskom ratu.

Bila je udata dva puta i oba braka su završena razvodom, ali iz njih ima četiri sina. U svojim poslednjim romanima, Život i Tuga, opisuje život sa bivšim supružnicima, Mehmetom Sarperom i Erenom Kemahlijem.