Dizajn i zločin

Ova je knjiga polemički prikaz nedavnih promjena u kulturalnom statusu arhitekture i dizajna, kao i umjetnosti i kritike na Zapadu. Prvi dio, koji se usredotočuje na arhitekturu i dizajn, sastoji se od kratkih izvještaja. Prvo poglavlje je pregled stapanja marketinga i kulture, dok u drugom poglavlju razmatram prodiranje dizajna u svakodnevni život. Treće i četvrto poglavlje studije su slučaja i u njima razmatram dvije karakteristične karijere u arhitekturi: u prvoj studiji istražujem rad Franka Gehrvja u svijetu povišenog spektakla, a u drugoj prikazujem tekstove Rema Koolhaasa o mutacijama u globalnome gradu.
U drugome dijelu usmjeravam se na discipline i institucije. U petom poglavlju pratim diskurzivne odnose između moderne umjetnosti i modernoga muzeja kako su ih vidjeli pisci od Baudelairea i Valervja do danas. U šestom poglavlju istražujem pojmovne meandre povijesti umjetnosti krajem devetnaestog stoljeća i vizualne studije krajem dvadesetog stoljeća. U sedmom poglavlju prikazujem najnoviji trud umjetničke kritike u Sjedinjenim Državama, te uspon i pad različitih metoda i modela. Na kraju, osmo poglavlje opis je raznih strategija preživljavanja nakon modernizma i postmodernizma. Neke teme u prvom dijelu ponavljaju se, poput brandinga identiteta i prevlasti dizajna, napredovanja spektakla i ideologije informacije. Svjedočimo kako širenjem postfordističke ekonomije specijalizirane robe i tržišta niša nastaje gotovo bešavan ciklus proizvodnje i potrošnje. U tom poretku predočavanje je postalo još istaknutije, a arhitektura i dizajn velevažni. Čini se da su u tom procesu oslab-jela neka naša shvaćanja kritičke kulture, ili su čak i izgubila sadržaj. U kojoj je mjeri »konstruirani subjekt« postmodernizma postao »dizajnirani subjekt« konzumerizma? U kojoj je mjeri prošireno polje poslijeratne umjetnosti postalo administrirani prostor suvremenog dizajna?