Povijest golog otoka

Danas, kada se temama iz prošlosti u nas uglavnom pristupa ostrašćeno, s puno predrasuda i unaprijed donesenim zaključcima, Povijest Golog otoka Martina Previšića objektivni je prikaz jedne od najkontroverznijih epizoda naše povijesti 20. stoljeća. Ovo je prva cjelovita studija logora na Golom otoku koja se temelji na mnogobrojnim dokumentima iz Udbinih arhiva kao i nizu svjedočanstava bivših logoraša. Analizirajući kompleksni sustav logora za internaciju ibeovaca, Previšić je uspio spojiti znanstvenu preciznost historičara s talentom pripovjedača, osjećajem za pojedinca i njegove dileme, izazove vremena i tragediju ideologije. Potresna svjedočanstva logoraša vode čitatelja kroz golootočku priču, no njih se ne glorificira i ne zlorabi, već ih se smješta u kontekst i vrijeme bacajući pritom novo svjetlo na prijelomne događaje započete Rezolucijom Informbiroa 1948.

Povijest Golog otoka čitatelje suočava s činjenicama pružajući im sveobuhvatnu i nepristranu interpretaciju ovog traumatičnog mjesta naše prošlosti te je stoga nezaobilazno djelo suvremene povijesne publicistike.

„Martin Previšić prvi je autor koji je koristio bogate i tek sada dostupne arhivske zbirke u Zagrebu i Beogradu kako bi, pored mnoštva intervjua što je obavio s bivšim logorašima, došao do precizne i zaokružene slike o Golom otoku kao sustavu. Zato ova knjiga nudi gotovo prvi arhivski utemeljen uvid u prvorazrednu temu iz političke i društvene povijesti Jugoslavije druge polovine dvadesetoga stoljeća te postavlja vrlo visoki standard za daljnja istraživanja.“ – Ivo Banac

„Previšićeva namjera da Goli otok sagleda u cjelini i svom kontekstu, kako bi što potpunije objasnio njegovu logiku, ciljeve, smisao i posljedice, s tumačenjem glavne funkcije logora kao procesa političkog preodgoja, omogućio mu je dojmljiv opis surovosti i nasilja unutar kompleksnog i inovativnog sistema kakav je stvoren u logoru na Golom otoku. Detaljno je prikazano na koji način je logor funkcionirao, kao i smisao i kontekst u kojem je otvoren i zatvoren, a opisano je također kako se njegov efekt produžio i nakon zatvaranja, i to za pojedinca kao i za tadašnje jugoslavensko društvo.“ – Aleksandar Jakir